Zima nam se vratila

Zadnji post. Taman sam se vratila sa skijanja i imam točno dva dana da smislim o čemu ću još pisati. Čak sam razmišljala otići na otvaranje izložbe fotografija Janka Belaja „Iće i piće prije postanka“ u galeriji Cinkuš. I otići ću, ali ne danas. Gledajući naziv svog bloga - „Zagrebačkim ulicama“ odlučila sam zadnji post ipak ostaviti za ono o čemu sam htjela pisati još prije mjesec dana kada je zagrebačkim ulicama napadalo toliko snijega da je nastao popriličan kaos u prometu, ista ili još veća zbrka u našim glavama i radost na licima najmlađih. 

Prije svake zime u haustorima zgrada postavlja se kanta sa soli, velika lopata, popis reda čišćenja snijega i tako dalje. Svi smo spremni. Čekamo da počne padati i znamo što trebamo činiti. No, što se dogodi svaki put kada snijeg navali padati malo većim intenzitetom od očekivanog? Zastoji tramvaja, zaleđeni automobili i svjetski znalci koji voze s ljetnim gumama i redovito ostaju zaglavljeni negdje proklinjući snijeg, zimu i hladnoću. Moram priznati da ponekad sa smiješkom promatram kako ljudi nervozno hodaju, mršte se i nevoljko izlaze iz toplih i ugodnih prostorija. 

Glavni trg u našem gradu navečer je pun ljudi koji piju kuhano vino ili topli čaj. Tamo se često okupljaju turisti ili studenti kojima zima ipak najmanje smeta. Nakon ne-bijelog Božića snijeg je odlučio pasti baš na današnji dan. Probudila sam se u gradu okupanom bjelinom, čistim i netaknutim snijegom kojega u Zagrebu možete osjetiti samo ako u najranije jutro morate ići prošetati psa po kvartu. Inače će, dakako, biti već crn od smoga i ispušnih plinova, razgrabljen lopatama i posut solju da bi se što brže maknuo iz našeg vidokruga i izgubio svoju čar. Nije to ništa neobično, ali danas sam vidjela i doživjela ulice koje su se činile sretnima tako pokrivene čistim snijegom, kao da spavaju zimski san. Na trenutak sam zaželjela da taj san potraje duže od jedne šetnje. Realnost je došla brzo - tramvaj ipak vozi bez zastoja, snijeg je počeo padati sve manjim intenzitetom i nije stvorio zbrku. Ljudi doduše i dalje imaju mrka lica, ili je to zbog ranog jutra? Dok pišem ovaj članak snijeg je već poprilično crn na cestama. Ostaje mi samo sutra i ponovno neko novo jutro, zar ne?   

Zvijezde Hit Recordsa

Jedan sasvim običan četvrtak. Dom sportova. Koncert. 20.12. Ponovo i ove godine u blagdansko vrijeme u dvorani Doma sportova okupile su se naše estradne zvijezde, udružile snage i zajedno održale već tradicionalan koncert koji se petu godinu zaredom održava u Zagrebu u 12.mjesecu. I ove je godine koncert zamišljen u humanitarnom tonu, kako je posjetitelje obavijestio voditelj koncerta, inače studijski voditelj na Narodnom radiju, Dalibor Petko. Ove godine zaradom od koncerta pomaže se djeci Dječjeg doma u Nazorovoj koji zbrinjava djecu bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, trudnice i majke s djecom. Svi oni koji nisu bili prisutni na samom koncertu mogli su podržati akciju jednostavnim slanjem SMS poruke.

U blagdansko vrijeme ljudi imaju više osjećaja i otvorenije srce za siromašne, napuštene i sve ostale kojima je potrebna pomoć. Tako i pjevači pokazuju senzibilitet prema već navedenim odazivajući se na ovakve i slične dobrotvorne koncerte. Osim što pomažu djeci kojoj je pomoć potrebna na koncertima Zvijezda Hit Recordsa zagarantirana je dobra zabava što publika prepoznaje i svojim dolaskom iz godine u godinu potvrđuje. Halid Bešlić, Jelena Rozga, Jole, grupa Magazin, Zlatko Pejaković, Jasmin Stavros, Neda Ukraden, Maja Šuput samo su neke od „zvijezda“ koje su nastupale na ovogodišnjem koncertu u Domu Sportova.

Ulaznice koje su dobile simpatičan naziv „recesijske ulaznice“ mogle su se nabaviti po promotivnim cijenama od 50 kuna za parter i 60 kuna za tribine. Portal Večernjeg lista poklanjao je ulaznice za koncert putem facebook stranice koncerta – pa ako ove godine niste uspjeli uloviti koju kartu uvijek vam ostaje pokušati ponovo iduće godine. Do tada, slušajte naše zvijezde i pripremite se za idući koncert s, nadam se, puno novih pjesama i istim dobrim raspoloženjem!

Otvorenje staze na Sljemenu

Svake zime zagrepčani se vesele otvaranju skijaške sezone na Sljemenu. Skijaške staze i žičare smještene su na sjevernim obroncima Medvednice, a staze započinju gotovo na samom vrhu te se spuštaju na istok Bijelom livadom i na sjever Crvenim spustom. Na stazama postoje 3 žičare, 2 vučnice i trosjedna žičara koja se nalazi na Crvenom spustu. Osim dnevnog skijanja na Sljemenu je postoji i noćno skijanje koje je omogućeno sustavom rasvjete na Crvenom spustu i Bijeloj livadi.

Svakom po potrebi -neki se sanjkaju, grudaju i uživaju u zimskim radostima na Činovničkoj livadi dok oni željni malo većeg adrenalina skijaju na stazama. U subotu uoči Božića 22.12. sljemenske staze bile su dostupne zaljubljenicima u ovaj zimski sport. Snijeg, sunce, ne prehladno vrijeme i dobro raspoloženje je ono što je karakteriziralo doduše kratko, ali „slatko“ otvaranje Sljemena za skijaše. Na početku staze, odnosno crvenog i bijelog spusta nalazi se popularno zvana „kućica za bordere“ gdje se svatko može odmoriti, popiti ili pojesti nešto. Ljubazni gazda uvijek je dobre volje i raspoloženja te  spreman na šalu i razgovor. Jer ipak, nakon okrijepe lakše je i ljepše vratiti se na stazu i uživati na snijegu.

Otvaranje Sljemena prethodilo je utrci koja se već tradicionalno održava na Sljemenu, a to je svima nam poznata „Snježna kraljica“. Topovi za umjetni snijeg radili su cjelodnevno kako bi se omogućilo da se utrka održi. Snijega nedostaje jer nije padao već nekoliko tjedana, ali to nije omelo organizatore da naprave sve što je moguće kako bi naša Snježna kraljica zaživjela i ove skijaške sezone. 

Najveći buvljak urbanog karaktera – Bazaar

Riječ bazar potječe iz perzijske riječi baha-čar i znači "mjesto cijena". Riječ se tokom godina proširila svijetom i prihvaćena je u mnogim jezicima gdje se obično koristi kao sinonim za "buvljak" odnosno trgovinu raznom pa i rabljenom robom po niskim cijenama. 

Buvljaci ove vrste ne održavaju se samo u našoj metropoli već su dobro uhodana praksa i u drugim svjetskim gradovima poput New Yorka, Los Angelesa, Berlina, Pariza, Tokija i dr.     

Svi oni kreativni i maštoviti mogli su pronaći nešto za sebe i svoje najmilije na jesenskom buvljaku održanom 6. listopada u Staroj klaonici u Heinzlovoj ulici u Zagrebu. Vrata Stare klaonice otvorila su se u 11 i zatvorila u 18 sati, a mnogobrojni su posjetitelji u velikom broju posjetili buvljak već od njegova samog otvaranja.  Ljubitelji buvljaka već su dobro upoznati s tradicijom kupovanja vintage odjeće, a ovogodišnji Bazaar imao je zaista veliku ponudu. Moglo se pronaći od ukusne domaće hrane, povoljnih dizajnerskih komada do najobičnije rabljene robe po simboličnim cijenama. Ukratko rečeno - na Bazaaru nije bilo toga što ne biste mogli pronaći!

Hodnici kompleksa stare klaonice i ogromne napuštene hale daju poseban ugođaj ovakvom tipu događaja. Izlagači i kupci odali su dojam veselog, gotovo predbožićnog duha i raspoloženja. Specifičan prostor poput Stare klaonice, koji je nekima poznatiji kao mjesto za noćni izlazak, savršeno se uklapa u cijelu priču. Ogromna prostorija bez zidova sažima jednu povezanu zajednicu u kojoj ljudi nesmetano cirkuliraju i komuniciraju jedni s drugima. Mlađi posjetitelji imali su priliku kušati neke stare domaće specijalitete iz „bakine kuhinje“, dok su stariji mogli ući u svijet mlađih generacija koje sa sobom donose i novitete u modnom izričaju. Bilo je i zanimljivih izložaka mladih dizajnera koji su na ovaj način htjeli predstaviti svoj rad, bilo da je riječ o odjevnim predmetima ili nakitu.

Ono što je mnogima također zapelo za oko jest činjenica da je buvljak spojio još jednu korisnu i plemenitu stvar u priču. Riječ je o Azilu Dumovec – skloništu za napuštene životinje koje svim raspoloživim sredstvima promovira udomljavanje napuštenih životinja i senzibilizira javnost oko ovog problema. Ispred ulaza imali su štand na kojemu su posjetitelji mogli upoznati pse, kupiti nešto i tako osigurati barem simboličan novac za životinje koje borave u azilu. Bazaar je ispunio sva očekivanja, od organizatora do izlagača i kupaca. Možemo biti ponosni da je Zagreb dio jedne ovakve priče kojom se ponose i najrazvijeniji gradovi u cijelom svijetu.